, recepciju, same publike. Nakon Gavelle, izravno prepoznavanje i raščlambu problema nalazimo kod akademika dr. sc. Nikole Batušića (1989) i opetovano (1992) u posebnim tematskim studijama, a dr. sc. Boris Senker (1996) posebno je suvremeno istražio

u XX. stoljeću i tranziciji, uvjerena da su hrvatskoj kulturi neophodne korjenite i sustavne reforme. Nikola BATUŠIĆ , Napomena uz Gavellin tekst Socijalna atmosfera Hrvatskog narodnog kazališta i njegovi odnosi prema svom

bilo je u temelju njegova kazališnoga stvaralaštva... pročitajte cijeli tekst... Nikoli Batušiću , Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2011.

: Ana Gospić Nikoli Batušiću metodološki raznolikim tekstovima višestruko nadilazi dužno i kurtoazno odavanje počasti Nikoli Batušiću kao

u čast Nikoli Batušiću metodološki raznolikim tekstovima višestruko nadilazi dužno i kurtoazno odavanje počasti Nikoli Batušiću kao osobito zaslužnom intelektualcu, istraživaču i čovjeku te će zasigurno postati i važno referentno uporište

i periodici. Konačno ukoričen u knjizi, izbor iz njegova bogatoga stvaralaštva, u uredničkoj redakciji akademika Nikole Batušića , nudi na uvid odabrani presjek Foretićeva teatrološkog rada.Knjiga predstavlja konačno i široj zainteresiranoj

, domoljub i prijatelj istaknuo je Macan. U ime Ravnateljstva Leksikografskoga zavoda o Ladanu je govorio akademik Nikola Batušić . Podsjetio je da je Ladan bio peti čelnik toga zavoda, od njegova osnutka 1950. U osam godina vođenja Zavoda deklarirao

apostrofirao Velimir Visković, a na tom simpoziju o navedenome su upitu promišljali svojim izlaganjima Nikola Batušić , Branimir Donat, Marko Grčić, Zoran Kravar, Krunoslav Pranjić, Slobodan Šnajder i Velimir Visković. Pritom je

mogla bi ilustrirati i zanimljivo Šnajderovo izlaganje na spomenutom simpoziju o Krležinim osamama. Nikola Batušić je svoje izlaganje, u kojemu je tematizirao zastupljenost Krleže na kazališnim daskama, otvorio upozoravajućom

i umjetnosti Milan Moguš, predsjednica Demokratskog centra i saborska zastupnica Vesna Škare Ožbolt, akademik Nikola Batušić te mnogi drugi.

" Rječnik tijela: dodiri, otpor, žene "u izdanju Naklade Ljevak. Nikola Batušić za knjigu "Četiri godišnja doba: memoarski putopisi" u izdanju Profil multimedije, za znanstvenu knjigu godine

: od teorijskih (Sibila Petlevski), preko komparatističkih (Ina Gjurgjan, Cvijeta Pavlović) i interpretacijskih ( Nikola Batušić , Anatolij Kudrjavcev, Zrinka Pulišelić, Helena Peričić) do istraživačkih obrada (Antonija Bogner-Šaban,

, među kojima su mnoga dosegla antologijske značajke. U drugom dijelu knjige okupljeni su ogledi više autora poput Nikole Batušića , Petra Brečića, Dalibora Foretića, Mani Gotovac, Vlade Gotovca, Nataše Govedić, Milice Jović, Georgija Para,

biti glumci "Pitanje umjetnosti i ljudskosti za njega je presudno etičko pitanje. Nikola Batušić , vrli povjesničar hrvatskoga kazališta, zvao ga je od milja i "Zlatane ". Upravo u tom širokom rasponu kreće se ovaj

od 1959. godine. Dramaturg Darko Gašparović naglašava njegov "plemeniti baritonalni glasovni organ ", a akademik Nikola Batušić kaže ovo: "I tako se već četrdeset godina zastupajući govorom brojne pjesnike Zlatko Crnković neprestance